Julski ultimatum

Julski ultimatum ili Austro-ugarski ultimatum Srbiji, bio je ultimatum upućen vladi Srbije 23. jula 1914, nakon Sarajevskog atentata.

Vlada Austro-Ugarske nije optužila Srbiju da je direktno kriva za Sarajevski atentat, već da je vlada "tolerisala makinacije kojekakvih društava i udruga uperenih protiv Monarhije, nedoličan jezik štampe, veličanje počinitelja nepodopština, sudjelovanje časnika i dužnosnika u subverzivnoj agitaciji" .

U Srbiji se govorilo da se njegovi zahtjevi ne mogu ispuniti i da je ultimatum samo način za stvaranje povoda za rat. Od deset zahtjeva što ih je Austro-Ugarska postavila za suzbijanje tih aktivnosti, Srbija je prihvatila sve osim jednoga, koji bi dozvolio dolazak austrougarskih istražnih sudija i policajaca u Srbiju da vode istragu na njenoj teritoriji.

Kada je Srbija odbila ultimatum, Austro-Ugarska joj je objavila rat, koji će postati Prvi svetski rat.